Muški manifest: stereotipna slika radnika i oblici vizualne reprezentacije u medijskoj kulturi jugoslavenskog socijalizma, 2018.



Radnik, Ilustrirani Vjesnik, 1949.

Centar za istraživanje mode i odijevanja (CIMO) za 2018. provodi projekt Muški manifest: stereotipna slika radnika i oblici vizualne reprezentacije u medijskoj kulturi jugoslavenskog socijalizma.  koji predstavlja nastavak istraživanja, problematiziranja, elaboriranja  i prezentiranja rezultata što se odnose na izgled, odijevanje i odjevne prakse u  razdoblju jugoslavenskog socijalizma  pretežito na uzorku identiteta radnika i predstavlja dio većeg  projekta s radnim naslovom Muški manifest.  U ovoj fazi projekta  propituju se oblici stereotipne slike radnika  i značenja  vizualne medijske  reprezentacije muškog identiteta radnika u pojedinačnom  i masovnom izgledu, i to: tijelo, izgled, radna i zaštitna  odjeća i radne uniforme (prema kategorijama rada), označavanja, stereotipi, socijalna slika, tipologija,  personalni  i kolektivni prostor vidljiv u reprezentaciji u medijskoj kulturi. Fokus je usmjeren prema istraživanju vizualne reprezentacije  društvene funkcije ideološki označenog stereotipa (radnik), slika subjekta / objekta  rada unutar razvoja konzumerističkih praksi i kulture svakodnevice. Pojam radnik ostaje dugotrajni i  čvrsti stereotip uporabom (kao i zloporabom)  industrije stvaranja i medijacije slike (odijevanja) i izgleda ideološkog koncepta radnog čovjeka  kao stupa društvene ideološke matrice socijalističkog ''ideala'', sve to kroz publikacije, tisak i medije kao i kroz  publicitet, reklamu, propagandu  u ideološkome konktekstu ranog socijalizma (razdoblje soc-realizma) koji je ideologizirao i učvrstio ovakvu stereotipnu sliku.

Unutar aktualnih nastojanja sagledavanja složenijih kulturalnih fenomena, a prema modelu interdisciplinarnog antropološkog pristupa kulturalnih i vizualnih studija, javlja se potreba za istraživačkim fokusiranjem identitetskih politika konstrukcije „lika novog čovjeka“ u poslijeratnom socijalno-ideološkom prostoru bivše državne zajednice, a čiji smo baštinici  i danas preko stereotipa „socijalnog mentaliteta“. „Nova“ konstrukcija stvarnosti (socijalizam, industrijalizacija, modernizacija) zahtijevala je nove forme reprezentacije moći homo politicus-a,  kao subjekta i nosioca nove političke konstrukcije, a koja se gradila preko slike muškarca kao ikoničkog znaka moći (maskulinost, modernost, „tijelo i odijelo“, rad, društveni status, …). Unutar parole '' radnici i seljaci'' inzistira se naročito na ulozi radnika kao stupa izgradnje nove stvarnosti, industrijalizacije i modernizacije. Radnik tako postaje (deklarativno) konstruktivni stup društva koji se propagira, konstruira i učvršćuje kroz medijsku konstrukciju i brižljivu ''stereotipizaciju'' čime se uspostavlja svojevrsni stup  izgradnje i modrrnizacije društva.  

Ideološko - institucionalno „prekrajanje“ konstrukcije identiteta („drug“, radnik, seljak, vojnik, sportaš,…) preko odjeće i izgleda, u svoj širini svakodnevice, pokazuje se kao kontinuitet maskuline društvene moći koja se danas prepoznaje u  patrijarhalnim konstrukcijama stvarnosti.

Gledano šire, projekt Muški manifest predstavlja istraživački projekt kojim se nastoji ispitati kako se konstrukcija muške (maskuline) društvene moći manifestira kao konstrukt reprezentacije socijalnog i kulturnog identiteta u javnom prostoru preko govora tijela i odijela.

Istraživanja se odnose na razdoblje ranog postrevolucionarnog perioda razvijanja životnog standarda i pojave ranog konzumerizma (od 1945. do 1953.) kad oblikovanje i proizvodnja odjeće prelaze iz područja manufakturnog i pojedinačnog obrta u ''kolektivne'' proizvodnje, a time i do ulaza ideološke propagande u područje industrije, putem oglašavanja i reklame, za što postoji obilje tekstualnog (verbalnog)  i vizualnog materijala. 

Konceptualizacija i provedba ideje radnika kao nosioca uloge rada i izgradnje kao podloge za razvoj razvijenog društva  predstavlja jednu od najznačajnijih ideoloških matrica stvaranja ''novog čovjeka'' u razdoblju poslijeratne obnove i ideološke platforme u stvaranju ideološkog pojedinačnog (ustrojenog) tijela kao i normama strukturiranog kolektivnog tijela. Koncept ideološke moći tako se želi upisati jednako u fizičko kao i političko društveno kolektivno tijelo u svoj širini preko konstrukcije masovnosti  rada (radne akcije, teška industrija,  udarništvo). Moć ''novog čovjeka'' vidljiva je u propagiranju i konstrukciji stereotipa radnika – udarnika sa pažljivim investiranjem u konstrukciju izgleda zdravog i snažnog reprezentanta novog poretka. Rad tako predstavlja manifestaciju moći čovjeka  i simbolički prikaz  društvenog i individualnog identiteta. Koncept rada i radnika kao glavnog nosioca izgradnje  popraćen je svim oblicima propagande, reklame i publiciteta koji predstavljaju izvor za istraživanje o politički motiviranim i normiranim pravilima društvenog ponašanja i sudjelovanja u konstrukciji ''nove stvarnosti'' što se može čitati u tekstualnim (pisani mediji, brošure, priručnici, pamfleti)  ali puno više u vizualnim oblicima reprezentacije (fotografija, film).

Ključni pojmovi: rad, radnik, radna odjeća, radne uniforme, tipologije, izgled, označavanja, standardi i norme, pravilnici o radu i ponašanju, oblici masovnog i pojedinačnog rada, udarnik (novi čovjek), propaganda i reprezentacija u vizualnim medijima (tiskovine, fotografija).

 

Voditelji  projekta: Tonči Vladislavić, Sonja Briski Uzelac

Istraživači/ice: Lea Vene i Ivana Čuljak

 

* Znanstveno – istraživaćki projekt  Muški manifest pokrenuo je CIMO – Centar za istraživanje mode i odijevanja 2014. g. kada je podržan od Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH (2014.– 2019.).

* Rad u okviru projekta Muški manifest u 2018. godini okrenut je znanstvenom istraživanju  pojma radnik, a pod naslovom: Muški manifest:  stereotipna slika radnika i oblici vizualne reprezentacije u medijskoj kulturi jugoslavenskog socijalizma, CIMO, 2018.

* Projekt je podržan od Minstarstva kulture RH, za 2018. g. 

* Copyright © cimo – centar za istraživanje mode i odijevanja. Sva prava pridržana.

* Fotografije: privatni arhiv t.v.