Sportaš, Ilustrirani Vjesnik, 1947.
U okviru projekta pod skupnim nazivom Muški manifest što ga Centar za istraživanje mode i odijevanja (CIMO) provodi od 2014., naš pogled smo usmjerili prema liku sportaša kao protagonista novog koncepta muškog izgleda i razvoja kulture slobodna vremena. U ovoj fazi znanstvenog istraživanja propituju se oblici i značenja vizualne medijske reprezentacije muškog identiteta u pojedinačnom i masovnom sportu, i to: tijelo, izgled, sportsko odijevanje, označavanja, stereotipi, maskulinost, tipologija, habitus shvaćen kao širi (odjevni) personalni i kolektivni prostor vidljiv u reprezentaciji u medijskoj kulturi (časopisi, brošure, priručnici).
Fokus je usmjeren prema istraživanju vizualne reprezentacije društvene funkcije muškog tijela, sporta, zdravlja, slobodna vremena, konzumerističkih praksi i kulture svakodnevice, kao i industrije stvaranja i medijacije slike odijevanja i izgleda ( grupni i pojedinačni sportovi) u ideološkome konktekstu ranog socijalizma od 1945. - 1953.
Istraživanja su provedena na časopisu Ilustrirani Vjesnik da bi se evidentiralo i indeksiralo prisustvo sportskih tema, tekstova i fotografija, kojima se prezentira izgled sportaša. U ovome razdoblju pogled je pretežito okrenut masovnim manifestacijama gdje se sportaši pojavljuju kao dio društvenog, ''kolektivnog tijela''. U tom smislu sportaš kao jedinka podređen je obrascu masovne prezentacije kao dijela moći i snage općeg društvenog stanja. Time je muškarac samo element, protagonist jednog većeg društvenog ''stroja'' sa naglaskom na propagandnoj, političkoj poruci.
Postupno se pojavljuje sportaš koji se, iako sporo, individualizira a reprezentacije sve više uvažavaju pojedinca, pa možemo promatrati afirmaciju samog muškog sportskog izgleda tijela i pojave sportskog odijevanja (dresovi, oznake).
U nastvku istraživanja, fokus je okrenut na priručnike koji predstavljaju novi kulturalni fenomen, a imaju primjetnu edukativnu funkciju, kroz upute kako izvježbati tijelo i kako savladati pojedinačne sportske vještine. U takvome ozračju pojedinačno tijelo izbjegava opće obrasce razvijajući svojevrsnu ''samosvijest'' o vlastitome izgledu, postizanju znanja i vještina kojima se pojedinačni subjekt nastoji udaljiti od konteksta u kojem je funkcionairao kao ''objekt'' u funkciji ideologije.
Brošure uvode, osim tekstualnih uputa i crteže, kojima nude koncept shematiziranog a time i idealiziranog tijela i izgleda, otvarajući put prema vizualnoj konstrukciji svojevrsnog stereotipa ''nove'' maskulinosti.
Ovako tipizirani crteži i masovnost brošura predstavljaju varljivu investiciju u snažno tijelo čiji izgled i poruka maskuliniziraju izgled novog čovjeka koji time ne uspijeva izbjeći konstrukciju koja je prije dolazila izravno iz političko - propagandnih ureda. Sada, posredno preko masovne produkcije sportskih priručnika, novi sportski ''junak'' ulazi u proces investiranja u vlastito tijelo. Rezultat ''izborene'' individualizacije, razvojem potrošačkog konteksta, ali i sve većom prisutnošću utjecaja medija (tiskovine, TV, reklame) predstavlja konstrukciju novog stereotipa sportaša koji u javnosti zadobiva mjesto novog snažnog heroja sa svim atributima naglašene maskulinosti.
Propagirajući koncept slobodna vremena, investiranja u zdravlje tijela, razvija se snažna individualizacija, ali i komodifikacija tijela gdje se društveno kodirani nadzor okreće prema individualizaciji, samopouzdanju, razvoju pojedinačne snage, individualnome treningu, ali koji preko takvih naputaka usvaja recept koji vodi prema jednom novom obrascu, obrascu samo-nadzora.
Radom na projektu Muški manifest: konceptualizacija sporta i oblici vizualne reprezentacije u medijskoj kulturi jugoslavenskog socijalizma (2017) problematizira se niz kulturalnih dimenzija jednog šireg projekta, koji želi na jednom mjestu staviti zajedno više teorijsko – znanstvenih radova kojima bi se zaokružila slika o maskulinosti u razdoblju ranog socijalizma. Time se zapravo želi istražiti i evidentirati društveni kontekst i utjecaji društvene ideološke matrice na habitus muškarca u ovome razdoblju.
Time postaje vidljiva višeslojna slika postojanja i razvoja muškog stereotipa u kontekstu politički kodirane stvarnosti, gdje se u napetosti društvenog ideološkog programa i razvoja potrošačkih potreba ustanovljuje lik muškarca koji se sve više individualizira kao protagonist novih odjevnih praksi. Preko izgleda i odijevanja možemo očitati upisani društveni diktat, ali i elemente otpora kroz vidove individualizacije ''novog'' čovjeka.
Voditelji projekta: Tonči Vladislavić, Sonja Briski Uzelac
Istraživači/ice: Lea Vene i Ivana Čuljak
* Znanstveno – istraživački projekt Muški manifest pokrenuo je CIMO – Centar za istraživanje mode i odijevanja 2014. g. kada je podržan od Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH, 2014.– 2019.
* Rad u okviru projekta Muški manifest u 2017. godini okrenut je znanstvenom istraživanju teme sport i sportaši, a pod naslovom: Muški manifest: konceptualizacija sporta i oblici vizualne reprezentacije u medijskoj kulturi jugoslavenskog socijalizma
* Projekt je podržan od Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba za 2017. g.
* Copyright © cimo – centar za istraživanje mode i odijevanja. Sva prava pridržana.
* Fotografije: privatni arhiv t.v.
